Dok broj nezaposlenih raste i nastavlja rušiti rekorde tijekom pandemije koronavirusa, čini se da su žene u radnoj snazi u središtu gospodarskih učinaka Covid-19. Prvo, na žene u radnoj snazi utječu otpuštanja u mnogo većoj mjeri nego na muškarce, što je suprotan učinak od onoga što smo vidjeli kod otpuštanja radne snage tijekom financijske krize 2008. i Velike recesije. Drugo, nova školska sezona imala je klimav početak s čestim zastojima zbog gomila virusnih epidemija. Unatoč iskoracima prema ravnopravnosti spolova u radnoj snazi i kod kuće, čini se da teret skrbi o djeci i nadzora nad obrazovanjem djece ostaje isključivo na ženama.
Gubitak poslova potaknut pandemijom najteže je pogodio žene
Sektori poslova u kojima su prevladavale radnice, kao što su ugostiteljstvo, dnevne njege, obrazovanje i razonode, doživjele su neke od najtežih hitova nezaposlenosti ovog proljeća, kada su milijuni gledali kako njihova radna mjesta nestaju. Ove neviđene stope gubitka posla uzele su veliki ekonomski danak – dvoznamenkasta stopa nezaposlenosti koju imaju žene prva je takve vrste otkako je Zavod za statistiku rada 1948. počeo uključivati spol kao dio izvješćivanja.
Dobici radne snage za žene suočeni su s nazadovanjem
Analitičari tržišta rada, ekonomisti, pa čak i Ujedinjeni narodi zabrinuti su da bi gubitak od gotovo desetljeća napretka u zapošljavanju žena u samo nekoliko mjeseci zbog pandemije mogao dodatno usporiti pokret za ravnopravnost spolova.
Stručnjaci za rad širom svijeta izrazili su zabrinutost da će, unatoč ponovnom otvaranju država, sektori u kojima dominiraju žene, poput slobodnog vremena i obrazovanja, biti spori u pokretanju zbog karantene i ograničenja socijalnog distanciranja. Smanjenje radnog vremena također znači nižu zaradu i mogućnosti za napojnice o kojima ovise mnoge radnice u tim industrijama. Osim toga, mnogi radnici s niskim plaćama, koji su nerazmjerno žene, suočavaju se s manjim mogućnostima mogućnosti ponovnog zapošljavanja .
Utjecaj koronavirusa na žene u radnoj snazi u brojkama
Prije pandemije, žene su imale većinu poslova u zdravstvenim i obrazovnim službama. Međutim, nedavni oporavak zapošljavanja u tim područjima došlo je do sporog povratka na radnu snagu zbog dodatne brige o djeci i kućanskih obaveza koje se očekuju od žena. Nerazmjeran utjecaj na žene koje rade na maloprodajnim poslovima očit je i kod skoro 60 posto gubitaka posla u ovoj vrsti polja koja utječu na zaposlene žene.
Zavod za statistiku rada izvijestio u lipnju da je 11% žena starijih od 20 godina trenutno bez posla. Stopa nezaposlenosti za žene rasla je brže od stope nezaposlenosti muškaraca u istim djelatnostima i dobnoj skupini, dok su žene imale nižu stopu nezaposlenosti prije pandemije. Sada je statistika za žene bez posla za postotni bod viša od stope nezaposlenosti muškaraca, koja iznosi 10%.
Pandemija je pokazala da obiteljska očekivanja žena u ulozi njegovateljice i njeni ekonomski učinci na žene i dalje postoje sa ogromnim statističkim značajem i mogu lako obuzdati ili čak eliminirati prilike za karijeru za one koji moraju održavati online školovanje, brinuti se o djeci ili pomoći za starije članove obitelji.
Nova renesansa za žene pred nama?
Mnoge ženske skupine vide trenutne razlike u nezaposlenosti žena kao priliku za promicanje promjene korporativne strukture. Neke tvrtke uvode programe prekvalifikacije i dopuštaju fleksibilniji raspored rada koji bi omogućio da neke od onih žena od kojih se očekuje da upravljaju povećanim obiteljskim opterećenjem zbog pandemije zatvaranja usluga skrbi za djecu i obrazovnih usluga ostanu dio radne snage.
Iako tvrtke jasno vide učinke koje je Covid-19 imao na njihove krajnje rezultate, od vitalnog je značaja da te tvrtke također razumiju te ekonomske učinke s kojima se žene suočavaju te kontinuirano procjenjuju, revidiraju i prilagođavaju način na koji podržavaju žene u svojoj radnoj snazi.
Članak Koautor: Grace Starling
